Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), Zveza združenj borcev za vrednote NOB Slovenije (ZZB NOB SI) i Associazione Nazionale Partigiani d’Italia (ANPI) organizirali su međunarodni znanstveni skup “Fojbe – mit i stvarnost”, koji je održan 20. siječnja 2023. godine u Novinarskom domu u Zagrebu. Uvodne riječi na skupu uputili su predsjednik SABA RH Franjo Habulin, predsjednik ZZB NOB Slovenije Marijan Križman i predsjednik ANPI-a Gianfranco Pagliarulo. Uvodna izlaganja podnijeli su dr. sc. Davor Mandić, dr. sc. Nevenka Troha i dr. sc. Federico Tenca Montini. Sudionici skupa suglasili su se da bi temu fojbi valjalo sagledati u kontekstu onog što se zbivalo u prvoj polovici 20. stoljeća: egzodus Slavena, talijanizacija, promjena imena, Rimski ugovori, Drugi svjetski rat i njegov ishod. Državne politike nikad nisu rekle “Dosta fašizaciji!”. Svake godine eskalira retorika neofašističkog revanšizma koji želi revidirati povijest oživljavajući aveti nacionalizma i rasizma protiv Slavena i prisiliti na šutnju sve one koji se ne slažu s njihovim manipulacijama. Nije moguće govoriti o stradanju Talijana, fašista, vojnika ili civila u kraškim jamama, a da se prethodno ne iznesu činjenice o progonima i fizičkim likvidacijama Hrvata i Slovenaca Istre, Rijeke i Dalmacije u doba fašističkog totalitarizma i talijanske okupacije Jugoslavije, pogotovo što nijedan talijanski ratni zločinac nije osuđen zbog ratnih zločina za vrijeme fašističke okupacije. Dakle, valja osuditi zločine u fojbama, jer su dijelom i čin osvete nad nevinim ljudima, ali i sve zločine koje je počinila talijanska strana,prihvaćajući vrijednosti antifašizma. Temeljem rasprave na međunarodnom skupu prihvaćena je Deklaracija o fojbama, koju donosimo  u nastavku. Deklaraciju su potpisali predsjednici triju antifašističkih organizacija: Italije, Hrvatske i Slovenije. Deklaracija o fojbama Dugogodišnje napore dijela hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika da rekonstruiraju povijesnu istinu o događajima koji su se dogodili sudionicima događaja koji su se odnosili na fojbe i egzodus, nakon kapitulacije fašističke Italije u rujnu 1943. i nakon oslobođenja Julijske krajine u svibnju 1945., valja i nadalje poticati kako bi se jačala suradnja i međusobno razumijevanje  triju naroda i  tri države. Odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata, ali još snažnije od 1990-ih, neke talijanske političke snage koriste tragedije fojbi i egzodusa u političke svrhe, prikrivajući zločine  fašizma i vojne okupacije bivše Jugoslavije od strane Italije, unatoč izvješću zajedničke talijansko-slovenske komisije koncem 20. stoljeća koje je predlagalo zajedničko interpretiranje tih dramatičnih događaja, a koje su talijanske vlasti zapravo ignorirale. Štoviše, posebno od stupanja na snagu zakona o Danu sjećanja 2004. godine, promovira se jednostrani javni diskurs usmjeren na diskreditaciju talijanskog i jugoslavenskog otpora. Stradanja što se odnose na fojbe u mnogim slučajevima bila su povezana s  Narodnooslobodilačkom borbom jugoslavenskih naroda. Stradali su mnogi počinitelji zločina, ali i nevini ljudi, pa i neki suradnici oslobodilačkog pokreta. U nekim slučajevima stradanja povezana s fojbama bile su posljedicom željom za osvetom, ali i posljedicom osvjedočenih zločina. Osuđujemo pogubljenja provedena bez sudskog procesa i poštujemo tragediju egzodusa koja je pogodila mnoge Talijane koji su živjeli u Istri i Dalmaciji. Također, priznajemo da povijesna istraživanja pokazuju da je bilo, i još uvijek ima, teških pretjerivanja i iskorištavanja usmjerenih ne na utvrđivanje povijesne istine, već na izgradnju simboličkih oblika političkog i nacionalnog identiteta na tim tragedijama. Osuđujemo sramotnu šutnju o zločinima i deportacijama koje su počinile talijanske okupacijske snage, o odnarođivanju Hrvata i Slovenaca, o nekažnjavanju talijanskih ratnih zločinaca i o potpori Italije zločinačkom režimu Ante Pavelića u Hrvatskoj. Osim u Italiji, i u drugim zemljama postoji tendencija izdvajanja ili isticanja pojedinih događaja i konkretnih tragedija koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata. Ta je pojava u osnovi poticanje snaga koje rade na umanjivanju pobjede antifašističke koalicije. U tumačenju i rekonstrukciji tih dramatičnih događaja potrebno je izbjeći svako tumačenje povijesti sa stajališta jedne nacije, mora se prevladati nadnacionalna, a time i objektivna vizija. Valja se suprotstaviti svakom ponovnom tumačenju povijesti iz nacionalističke perspektive. Fojbe i egzodus predstavljaju zajedničku prošlost triju naroda. U ime razumijevanja golemog stradanja stanovništva Istre, Slovenske Primorske i svih područja Slovenije i Hrvatske koja je okupirala Italija, kao i stradalih žrtava u fojbama i egzodusu, vrijeme je za promicanje kulture poštovanja, tolerancije i integracije. Granice između Hrvatske, Slovenije i Italije ne smiju se shvatiti kao barijere među narodima, već kao vrata namijenjena međusobnoj suradnji. Za postizanje navedenih ciljeva predlažemo: • da se državne i javne institucije strogo pridržavaju povijesne istine o razdoblju Drugog svjetskog rata i antifašističke borbe u trima državama, • da se utemeljenim istraživanjima stručnih povjesničara razjasne razlozi i odgovornosti koji su doveli do fojbi i egzodusa te onoga što je uslijedilo nakon kapitulacije Italije i oslobađanja Istre, Dalmacije i svih bivših krajeva bivše Jugoslavije podvrgnutih talijanskoj okupaciji, • da se fojbe i egzodus ne iskorištavaju u političke svrhe, niti za propagiranje lažnih i revizionističkih ideologija, • da se nastavi težiti potpunoj slobodi povijesnog istraživanja kako bi se političkoj, medijskoj i akademskoj zajednici sugeriralo istinsko sjećanje na fašizam i nacizam, • da se to obnovljeno sjećanje snažno suprotstavi povijesnom revizionizmu i stvaranju poveznica između povijesne istine i političke moći, • da čvrsti antifašistički temelj  reafirmiraju i izgrađuju institucije triju država. Franjo Habulin (SABA RH)      Gianfranco Pagliarulo (ANPI)   Marijan Križman (ZZB NOB SI) SABA RH

SAVEZ antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH), Zveza združenj borcev za vrednote NOB Slovenije (ZZB NOB SI) i Associazione Nazionale Partigiani d’Italia (ANPI) prihvatili su Deklaraciju o fojbama, izvijestili su iz SABA-e. Deklaracija je bila prihvaćena na međunarodnom znanstvenom skupu Fojbe – mit i stvarnost, održana krajem siječnja u Zagrebu, a SABA ju je objavila uoči Dana sjećanja na egzodus Talijana koji se u toj državi od 2004. obilježava 10. veljače. ”Nije moguće govoriti o stradanju Talijana, fašista, vojnika ili civila u kraškim jamama, a da se prethodno ne iznesu činjenice o progonima i fizičkim likvidacijama Hrvata i Slovenaca Istre, Rijeke i Dalmacije u doba fašističkog totalitarizma i talijanske okupacije Jugoslavije”, napominju u SABA-i. ”Stradali su mnogi počinitelji zločina, ali i nevini ljudi” S druge strane, u Deklaraciji se ističe i da, odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata, ali još snažnije od 1990-ih, neke talijanske političke snage koriste tragedije fojbi i egzodusa u političke svrhe, prikrivajući zločine fašizma i vojne okupacije bivše Jugoslavije. To se, kažu, događa unatoč izvješću zajedničke talijansko-slovenske komisije koncem 20. stoljeća koje je predlagalo zajedničko interpretiranje tih dramatičnih događaja, a koje su talijanske vlasti ignorirale. ”Štoviše, posebno od stupanja na snagu zakona o Danu sjećanja 2004. godine, promovira se jednostrani javni diskurs usmjeren na diskreditaciju talijanskog i jugoslavenskog otpora”, ističe se u Deklaraciji. Također, ističe se osuda pogubljenja i žrtava egzodusa. ”Stradali su mnogi počinitelji zločina, ali i nevini ljudi, pa i neki suradnici oslobodilačkog pokreta. U nekim slučajevima stradanja povezana s fojbama bile su posljedicom željom za osvetom, ali i posljedicom osvjedočenih zločina. Osuđujemo pogubljenja provedena bez sudskog procesa i poštujemo tragediju egzodusa koja je pogodila mnoge Talijane koji su živjeli u Istri i Dalmaciji.” ”Fojbe i egzodus predstavljaju našu zajedničku prošlost” Antifašisti iz triju zemalja pozivaju i da se utemeljenim istraživanjima stručnih povjesničara razjasne razlozi i odgovornosti koji su doveli do fojbi i egzodusa te da se ta tragična stradanje ne iskorištavaju u političke svrhe, niti za propagiranje lažnih i revizionističkih ideologija. ”Fojbe i egzodus predstavljaju zajedničku prošlost triju naroda. U ime razumijevanja golemog stradanja stanovništva Istre, Slovenske Primorske i svih područja Slovenije i Hrvatske koja je okupirala Italija, kao i stradalih žrtava u fojbama i egzodusu, vrijeme je za promicanje kulture poštovanja, tolerancije i integracije”, zaključuje se. Deklaraciju su potpisali predsjednik SABA RH Franjo Habulin, predsjednik ZZB NOB Slovenije Marijan Križman i predsjednik ANPI-a Gianfranco Pagliarulo. Hina

Knjiga Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje jedinstvena je monografija, kojom se nastoji sačuvati čast i slava poginulih boraca i antifašista te otrgnuti od zaborava postignuće i žrtve Drugog svjetskog rata na području Baranje. Jedinstvena je to monografija, kojoj je prethodilo široko terensko i arhivsko istraživanje, temeljem kojeg je evidentirano stanje spomeničke baštine Drugog svjetskog rata na području Baranje. Posebno mjesto pripada spomeniku Pobjede Antuna Augustinčićakoji je  otkriven 1947. godine u blizini graničnog mjesta Batina (Batina Skela) u Baranji. Na tom se lokalitetu, na platou Gradac, vodila žestoka bitka vojvođanskih udarnih brigada i ukrajinskog fronta Crvene armije protiv fašističkih snaga.  Spomenička baština NOB-a na području Baranje zajedničko je bogatstvo lokalne zajednice u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih činitelja za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta Hrvatske. Temeljni je zadatak ove vrijedne monografije razvijati mehanizme i uspostavljati mjere zaštite spomeničke baštine NOB-a radi osiguranja njene održivosti što podrazumijeva identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, održavanje, zaštitu, korištenje kao i promicanje njenih vrijednosti. Sadržajem monografije angažirano se dafinira tema koja je sve aktualnija u suvremenom hrvatskom i europskom antifašističkom okruženju, nastojeći pronaći i svoju odgovornost za očuvanje i obranu povijesnih istina i neprolaznih vrijednosti antifašizma. Sadržaj monografije o spomeničkoj baštini NOB-a izravno se referira o fašizmu i antifašizmu, o Narodnooslobodilačkoj borbi na području Baranje, o vrijednostima antifašizma u povijesnom kontekstu, o zanemarivanju spomeničke memorije, zalažući se zapravo za mir i demokraciju, zaštitu i poštivanje ljudskih prava, za antifašizam kao civilizacijski doseg. Kroz sadržaj knjige čitatelj će se suočiti s činjenicom da se već trideset godina, najprije kroz politiku, a potom kroz medije, kroz publicistiku, kroz obrazovni sustav, sustavno  šire bilo neistine, bilo dezinformacije i poluinformacije o prošlosti. Knjiga je to koja nas ne potsjeća samo na  epopeju Narodnooslobodilačke borbe, na  obnovu uspomene na borce koji su pod zastavom pobjede donijeli slobodu, nego prije svega i iznad svega nuka nas da dignemo glas protiv zaborava u koji neki uporno i dosljedno pokušavaju gurnuti istinsku prošlost Republike Hrvatske. Monografija Spomenici Narodnooslobodilačke borbe na području Baranje naglašava da je životno važno sjećati se i ne zaboraviti, jer oni koji ne poznaju svoju prošlost ne mogu graditi ni budućnost. Poznavanje prošlosti čvrsti je temelj budućnosti. U privitku donosimo knjigu “Spomenici u Baranji” u PDF obliku. Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

Poznanovec je malo selo u Hrvatskom zagorju, nedaleko Zaboka. Zajedno sa susjednim selom Lugom Poznanovečkim, od kojeg ga djeli potok Jezerščak, čini zaokruženu povijesnu i gospodarsku cjelinu, pa se često za oba sela koristi ime Poznanovec. U vrijeme Drugoga svjetskoga rata selo Poznanovec je u cijelom Hrvatskom zagorju bilo poznato kao ”selo partizansko”. Zašto? Zato što je oko 350 njegovih stanovnika aktivno sudjelovalo u partizanima i/ili drugim organizacijama Narodno-oslobodilačkog pokreta aktivno se boreći protiv fašizma i nacizma. Gotovo da i nije bilo obitelji da netko od njenih članova nije bio u partizanima. Pojedini su zauzimali i visoke rukovodeće položaje, komandne i političke, od komandanta i komesara Zagorskog partizanskog odreda do političkog sekretara Okružnog komiteta KPH Krapina. Mnogi od onih koji su se pridružili partizanima dali su svoj život za slobodu budućih pokoljenja. Godine 1966. u povodu obilježavanja 25-e godišnjice ustanka u Poznanovcu je, uz prisustvo velikog broja sudionika Narodno-oslobodilačkog rata svečano otvoren ”Dom boraca NOB”. U dvije sobe doma bila je postavljena stalna muzejska izložba posvećena antifašističkoj borbi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s posebnim naglaskom na selo Poznanovec. Sve do 1991. i početka Domovinskog rata ”Dom” je bio mjesto druženja lokalnog stanovništva. U njemu su se održavale razne priredbe, poput promocija knjiga. Od završetku Domovinskog rata ”Dom” je bio zapušten i djelomično devastiran. Izložba je ostala ali ju je prekrila prašina i zaborav na slavnu partizansku prošlost toga kraja. Uz velike napore, a kako bi se spriječilo daljnje propadanje, saniran je, podršku Ministarstva kulture RH krov zgrade, a vlasništvo vraćeno lokalnoj zajednici. Na inicijativu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i materijalnu podršku Ministarstva branitelja RH i nadamo se Ministarstva kulture RH prihvatila sam ideju o izradi sadržajne koncepcije novog stalnog postava u ”Domu boraca NOB” u Poznanovcu. Izložbu će dizajnirati Ana Filep i Ivana Asić, a sve tehničke detalje odraditi će Ozren Solić. Svi smo mi djelatnici Hrvatskog povijesnog muzeja s dugogodišnjim radnim iskustvom na takvim poslovima. No prije nego što mi uđemo u prostor treba ga građevinski sanirati, što je veliki i zahtjevan posao, ne samo u materijalnom pogledu. Pred nama je težak i zahtjevan zadatak. Odnos prema obnovi ”Doma boraca NOB” u Poznanovcu i izradi novog stalnog postava odnos je prema vlastitoj antifašističkoj povijesti i vlastitom povijesnom nasljeđu. Iako zasnovana na idejama i vrijednostima  antifašizma, na kojima počiva i suvremena Europa, Republika Hrvatska danas osim memorijalnog muzeja ”Lipa pamti” u Istri, ”Spomen sobe posvećenoj Batinskoj bitki” u Baranji i ”Muzeja pobjede” u Šibeniku (koji su inicirali i postavili članovi antifašističke organizacije) nema niti jedan muzej i niti jedan spomen dom koji bi govorio o Drugom svjetskom ratu. O tom kratkom, ali važnom razdoblju hrvatske povijesti. Stalna muzejska izložba (postav) će temeljem znanstveno utvrđenih povijesnih činjenica i suvremenim metodama muzeološke prezentacije objasniti složene procese i događaje, uzroke i posljedice, te ličnosti povezane s antifašističkim borbom u Poznanovcu i široj okolici. Antifašistička borba u Hrvatskoj predvođena komunistima bila je dio šireg europskog i svjetskog antifašističkog otpora protiv fašizma i nacizma i njezin je doprinos u toj borbi neosporan. Novom stalnom muzejskom izložbom želimo upoznati domaću i širu međunarodnu kulturnu javnost (svih uzrasta i zanimanja) s tim značajnim segmentom hrvatske prošlosti. Prije izrade sadržajne koncepcije novog stalnog postava (izložbe) nužno je: Izložba će sadržajno biti podijeljena na tri tematske cjeline: U cilju izrade novog stalnog muzejskog postava tri smo puta bili u Poznanovcu. U akciji čišćenja i fotografiranja sadašnjeg stanja i svih izložaka. Sve smo knjige očistili od prašine i preselili u jednu od prostorija ”Doma”. Svi su izlošci fotografirani i čekaju da ponovo ugledaju svjetlost dana. No, prije nego muzealci uđu u ”Dom” potrebno je izvršiti znatne građevinske i druge radove: izmijeniti dotrajale i trule prozore, ponovo uvesti struju i vodu, te obnoviti rasvjetu, srediti podove, oličiti zidove… Puno posla i materijalnih troškova, ali se nadamo na razumijevanje nadležnih i njihovu bezuvjetnu podršku. dr.sc. Nataša Mataušić

Cijenjeni posjetitelji i posjetiteljice portala, velika nam je čast i zadovoljstvo predstaviti vam novu stranicu Muzej antifašističke baštine (u daljnjem tekstu MAB), koju je otvorio Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, financiranom iz projekta Ministarstva hrvatskih branitelja. Nadamo se da će stalni postav i ostale kategorije stranice MAB-a, poput žena u NOB-u, koncentracijskih logora, intervjuima s živućim borcima NOB-a i sl., doprinijeti sjećanju na slavnu antifašističku prošlost Republike Hrvatske, ali i na tešku borbu kojom su naši preci izborili suverenitet i uspostavu suvremene, demokratske države, čija je suverenost devedesetih godina obranjena u Domovinskom ratu. Trudit ćemo se da sa što više materijala upotpunimo sadržaj stranice MAB-a kako biste vi dragi posjetitelji i posjetiteljice imali što kvalitetniji pregled i doživljaj antifašističke baštine u Hrvatskoj. Pozivamo sve da svojim tekstovima, fotografija, slikama, video-zapisima i ostalim dostupnim materijalima upotpunite sadržaj portala te na taj način kao i naši preci održite sjećanje na pobjedničku antifašističku prošlost. Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske