Poznanovec je malo selo u Hrvatskom zagorju, nedaleko Zaboka. Zajedno sa susjednim selom Lugom Poznanovečkim, od kojeg ga djeli potok Jezerščak, čini zaokruženu povijesnu i gospodarsku cjelinu, pa se često za oba sela koristi ime Poznanovec.

U vrijeme Drugoga svjetskoga rata selo Poznanovec je u cijelom Hrvatskom zagorju bilo poznato kao ”selo partizansko”. Zašto? Zato što je oko 350 njegovih stanovnika aktivno sudjelovalo u partizanima i/ili drugim organizacijama Narodno-oslobodilačkog pokreta aktivno se boreći protiv fašizma i nacizma. Gotovo da i nije bilo obitelji da netko od njenih članova nije bio u partizanima. Pojedini su zauzimali i visoke rukovodeće položaje, komandne i političke, od komandanta i komesara Zagorskog partizanskog odreda do političkog sekretara Okružnog komiteta KPH Krapina. Mnogi od onih koji su se pridružili partizanima dali su svoj život za slobodu budućih pokoljenja.

(Foto: Ivana Morana Asić)

Godine 1966. u povodu obilježavanja 25-e godišnjice ustanka u Poznanovcu je, uz prisustvo velikog broja sudionika Narodno-oslobodilačkog rata svečano otvoren ”Dom boraca NOB”. U dvije sobe doma bila je postavljena stalna muzejska izložba posvećena antifašističkoj borbi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s posebnim naglaskom na selo Poznanovec. Sve do 1991. i početka Domovinskog rata ”Dom” je bio mjesto druženja lokalnog stanovništva. U njemu su se održavale razne priredbe, poput promocija knjiga. Od završetku Domovinskog rata ”Dom” je bio zapušten i djelomično devastiran. Izložba je ostala ali ju je prekrila prašina i zaborav na slavnu partizansku prošlost toga kraja. Uz velike napore, a kako bi se spriječilo daljnje propadanje, saniran je, podršku Ministarstva kulture RH krov zgrade, a vlasništvo vraćeno lokalnoj zajednici.

Na inicijativu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i materijalnu podršku Ministarstva branitelja RH i nadamo se Ministarstva kulture RH prihvatila sam ideju o izradi sadržajne koncepcije novog stalnog postava u ”Domu boraca NOB” u Poznanovcu. Izložbu će dizajnirati Ana Filep i Ivana Asić, a sve tehničke detalje odraditi će Ozren Solić. Svi smo mi djelatnici Hrvatskog povijesnog muzeja s dugogodišnjim radnim iskustvom na takvim poslovima. No prije nego što mi uđemo u prostor treba ga građevinski sanirati, što je veliki i zahtjevan posao, ne samo u materijalnom pogledu. Pred nama je težak i zahtjevan zadatak.

Odnos prema obnovi ”Doma boraca NOB” u Poznanovcu i izradi novog stalnog postava odnos je prema vlastitoj antifašističkoj povijesti i vlastitom povijesnom nasljeđu. Iako zasnovana na idejama i vrijednostima  antifašizma, na kojima počiva i suvremena Europa, Republika Hrvatska danas osim memorijalnog muzeja ”Lipa pamti” u Istri, ”Spomen sobe posvećenoj Batinskoj bitki” u Baranji i ”Muzeja pobjede” u Šibeniku (koji su inicirali i postavili članovi antifašističke organizacije) nema niti jedan muzej i niti jedan spomen dom koji bi govorio o Drugom svjetskom ratu. O tom kratkom, ali važnom razdoblju hrvatske povijesti.

Stalna muzejska izložba (postav) će temeljem znanstveno utvrđenih povijesnih činjenica i suvremenim metodama muzeološke prezentacije objasniti složene procese i događaje, uzroke i posljedice, te ličnosti povezane s antifašističkim borbom u Poznanovcu i široj okolici.

Antifašistička borba u Hrvatskoj predvođena komunistima bila je dio šireg europskog i svjetskog antifašističkog otpora protiv fašizma i nacizma i njezin je doprinos u toj borbi neosporan. Novom stalnom muzejskom izložbom želimo upoznati domaću i širu međunarodnu kulturnu javnost (svih uzrasta i zanimanja) s tim značajnim segmentom hrvatske prošlosti.

Prije izrade sadržajne koncepcije novog stalnog postava (izložbe) nužno je:

Izložba će sadržajno biti podijeljena na tri tematske cjeline:

  1. Uspostava NDH i politika ustaškog režima prema
  2. Antifašistički otpor u Hrvatskom zagorju s posebnim naglaskom na Poznanovac i njegovu okolicu (organizatori, učesnici, jedinice NOV i POJ, žrtve)
  3. Priča o ”Domu boraca NOB” s knjižnicom
  1. Uspostavom Nezavisne države Hrvatske 10. travnja 1941. godine započinje teror nad srpskim stanovništvom, Židovima i Romima, kao i svima onima koji su pružali otpor ustaškom režimu ili bili osumnjičeni kao takvi, bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, prvenstveno komunistima i antifašistima, a za odmazdu i članovima njihovih obitelji. Teror kao i počinjeni zločini doveo je do masovnog ustanka i otpora ustaškom režimu koji je zahvatio i Hrvatsko zagororje i malo zagorsko selo Poznanovec.
  2. Iz Poznanovca je bilo u partizanima ili aktivno sudjelovalo na drugi način više od 350 njegovih stanovnika. Od boraca u partizanima i onih koji su kao politički radnici radili na terenu veliki je broj zauzimao rukovodeće položaje. U borbi su jednako sudjelovale žene, kao i muškarci, te stanovnici svih uzrasta. Dvojica stanovnika Poznanovca proglašena su narodnim herojima Narodno-oslobodilačkog rata: Slavko i Marko Mrkoci. Za hrabrost i zasluge u ratu odlikovano je osam stanovnika. Svaki treći stanovnik smrtno je stradao na ratištu, a mnogi su završili u ustaškim logorima. Prvi antifašistički borci bili su Marija Habulin i Rudolf Jakuš dobrovoljci Španjolskog građanskog rata.
  3. ”Dom boraca NOB” sa svojom budućom stalnom muzejskom izložbom za čiju realizaciju postoje svi uvjeti trebao bi ponovo postati mjesto okupljanja sa ciljem njegovanja antifašističkih vrijednosti  i izražavanja nužnog pijeteta prema svim onima koji su dali svoj život za slobodu Hrvatske. U ovom dijelu muzejskog postava namjeravamo prezentirati sudbinu i djelatnost ”Doma” od njegovog svečanog otvaranja 1966., do devastacije nakon 1991., postaviti video zid s fotografijama svih učesnika NOR-a iz Poznanovca, te oformiti knjižnicu dostupnu svim zainteresiranim posjetiocima.

U cilju izrade novog stalnog muzejskog postava tri smo puta bili u Poznanovcu. U akciji čišćenja i fotografiranja sadašnjeg stanja i svih izložaka. Sve smo knjige očistili od prašine i preselili u jednu od prostorija ”Doma”. Svi su izlošci fotografirani i čekaju da ponovo ugledaju svjetlost dana. No, prije nego muzealci uđu u ”Dom” potrebno je izvršiti znatne građevinske i druge radove: izmijeniti dotrajale i trule prozore, ponovo uvesti struju i vodu, te obnoviti rasvjetu, srediti podove, oličiti zidove… Puno posla i materijalnih troškova, ali se nadamo na razumijevanje nadležnih i njihovu bezuvjetnu podršku.

dr.sc. Nataša Mataušić