Zbirka likovnih djela
Muzeja antifašističke borbe
U prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske u ulici Pavla Hatza 16 u Zagrebu pohranjen je na zidovima i pričuvnom depou na tavanu određen broj likovnih djela (ulja na platnu, grafike, crteži, skulpture…) renomiranih hrvatskih likovnih umjetnika koji svojim sadržajem svjedoče o antifašističkoj borbi. Naša je namjera bila zaštiti sva ta likovna djela kao dio nacionalnog fonda hrvatske kulturne baštine. Djela je trebalo popisati, fotografirati, stručno obraditi po svim pravilima muzejske struke i valozirati.
Godine 2015. kupili smo prava trajnog korištenja Integralnog informacijskog sustava Link2 M++ za inventarizaciju i obradu muzejskih predmeta s uključenim modulom S++ za obradu sekundarne dokumentacije, te je instaliran pripadajući korisnički račun/licenca. Muzejska fotografkinja Ivana Asić snimila je sva muzejska djela, kustosica Petra Braun upisala ih je u integralni informacijski sustav, a muzejksa savjetnica Snježana Pavičić stručno ih je obradila i napisala elaborat pod naslovom „Likovna djela u vlasništvu SAB-a RH – stručno mišljenje, valorizacija, stanje i opis“.
Zahtjev za registraciju i zaštitu likovnih djela uz njihov popis u Integralnom informacijskom sustavu koji uključuje i pripadajuče fotografije, kao i elaborat uputili smo Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kuture i prirodu.
Rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 29. lipnja 2017. godine na temelju članka 10 u svezi sa člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 44/17) i članka 15. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 89/11 i 130/13) Zbirka je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, u Listu preventivno zaštićenih dobara: Klasa UP/I-612-08/17-003/14.
Obrazloženje koje je slijedilo citira dijelove elaborata:
„Zbirka likovnih djela u vlasništvu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske sadrži ukupno 45 predmeta od čega 38 slika i sedam skulptura. Djela su darovana i nabavljena kroz duži niz godina i nalaze se u radnim prostrorijama SAB-a u Zagrebu u ulici Pavla Hatza 16. Iako Zbirka u cjelosti sadrži veći broj djela, nakon stručne valorizacije izdvojeno je 45 najznačajnijih likovnih radova koji se štite ovim rješenjem. Radovi su to značajnih hrvatskih umjetnika poput Vladimira Becića, Zlatka Price, Nikole Reisera, Marijana Detonija, Antuna Augustinčića, Vanje Radauša, Velibora Mačukatina, Tomislava Ostoje i drugih…
Kao jedno od najzanačajnih djela u Zbirci ističemo „Portret Josipa Broza Tita“ koji je krajem 1946. i početkom 1947. naslikao Vladimir Becić kada je zajedno s nekolicinom umjetnikapozvan u Beograd na skupno portretiranje Tita.
Slika „Partizansko groblje“ Marijana Detonija velikih je dimenzija i prikazuje mnoštvo likova u pokretu s naglašenom narativnom koncepcijom, a nadahnuta je Detonijevim sjećanjima proživljeno ratno iskustvo.
U Zbirci je zastupljeno i nekoliko pastela Zlatka Price „Nošenje ranjenika“, „Strijeljanje“…, te nekoliko ulja na platnu, poput slika „Odmor“ i „Krdiškak/Zagorski pejzaž“. Većina slika bila je izlagana na domaćim i stranim izložbama.
Za razliku od većeg broja slikarskih radova u fundusu se nalazi i nešto manji broj kiparskih djela. Jedno od najznačajnijih je bista „Maršala Tita“ rad Antuna Augustinčića koji se često bavio likom Josipa Broza Tita, od modeliranja prve biste 1943. godine do brojnih varijacija u poslijeratnom razdoblju.“
Kulturne aktivnosti hrvatskog antifašističkog pokreta odvijale se u okviru Agitaciono-propagandih odjela (AGITPROPA), a obuhvaćale su sve aspekte kulturnog i umjetničkog izražavanja od tiska, kazališta i glazbe, do likovnih umjetnosti, fotografije i filma. Iako po svojoj biti i namjeri propagandna (u cilju propagiranja ideja i ideologije) pojedina ostvarenja, a naročito na polju likovnih umjetnosti, književnosti i fotografije nadilaze svoju primarnu namjeru i ulaze u područje estetskog i umjetničkog.
Likovni umjetnici poput Antuna Augustinčića, Marijana Detonija, Krste Hegedušića, Oskara Hermana, Ede Murtića, Zlatka Price, Vanje Raduša, Andrije Maurovića, Stele Skopal i mnogi drugi angažiraju se svojim stvaralaštvom (crteži, grafike, akvareli, rijeđe ulja na platnu, plakati, leci, parole, ilustracije za tiskovine, matrice za linorez)e na promicanju ideja antifašističkog otpora. Ali u svojim radovima ostaju vjerni svojim likovnim orijentacijama (naiva, ekspresionizam, nadrealizam, intimizam) i zadržavaju, unatoč ratnoj zbilji svoju kreativnu autonomnost.
Po broju sudionika i broju sačuvanih radova ratni je opus hrvatskih umjetnika izuzetan u širem europskom kontekstu. Uostalom i u likovnoj umjetnosti nastala su djela koja su do danas izdržala sva estetska mjerila i postala, sama po sebi, dokument o učešću njihovih tvoraca u stvarnim događajima.
Likovna umjetnost antifašističkog pokreta kao dio nacionalnoga likovnog stvaralaštva (u Hrvatskom i širem jugoslavenskom kontekstu) po zastupljenosti likovnih umjetnika i kvaliteti njihovih radova predstavlja izuzetan primjer angažmana likovnih umjetnika u izuzetno teškim ratnim vremenima. Za razliku od nacističke umjetnosti koja je bila stilski ujednačena i jednoobrazna, likovna umjetnost hrvatskoga antifašistškoh otpora stilski je bila vrlo raznolika i obuhvaća djela od realizma i ekspresionizma, preko nadrealizma i intimizama do apstrakcije i naive. Njome se bilježe ratna razaranja, prizori iz bitki i trenuci predaha, kolone boraca i ranjenika, portreti boraca…
